Hildur Heimisdóttir

grunnskólakennari - Vor 2003. Öll réttindi įskilin.

Hugmyndir um lestrarnįm

Hildur Heimisdóttir

Inngangur

Enginn veit fyrir vķst hvernig fólk lęrir aš lesa. Hvaš žaš er sem gerist ķ heilanum žegar mönnum veršur ljóst aš bókstöfum fylgja hljóš og žau mį tengja saman og lesa orš og setningar meš fullri merkingu. Fjöldi fręšimanna vinnur įr hvert rannsóknir tengdar lestrarnįmi įn žess aš fįist ein nišurstaša sem allir geta veriš sammįla um. Menn geta žó veriš sammįla um aš lestrarnįm byggir į mörgum samverkandi žįttum og til žess aš žaš gangi sem best žarf aš virkja marga félagslega og nįmslega žętti. Į žessari sķšu eru kynntar hugmyndir manna um lestrarferliš og žęr kennsluašferšir sem helst eru rķkjandi ķ grunnskólum į Ķslandi.

Ferliš frį žvķ aš börn fara aš sżna lestri nokkurn įhuga žar til žau eru oršin fulloršin og fluglęs er kallaš lestrarferli. Lestrarferliš er eitt žeirra ferla sem hefur óljóst upphaf og engan endi en žó er hęgt aš tala um ferli. Žegar börn hefja lestrarnįm heima eša ķ skólanum hafa žau žegar undirbśiš sig allt frį žvķ aš žau fęddust. Tungumįliš sem žau hafa tileinkaš sér er grunnurinn aš lestrarnįminu, žaš byggir į oršaforšanum sem börnin bśa yfir, auk žess sem žau hafa smįm saman lęrt aš stafir ķ bók geta fališ ķ sér sögu. Žegar börn fara aš sżna lestrarnįmi, hljóši stafanna og innihaldi bókanna aukinn įhuga er talaš um aš žau séu tilbśin til žess aš lęra aš lesa. Žį er hęgt aš hefjast handa viš hina eiginlegu lestrarkennslu. Lestrarkennsluašferšir byggja į tveimur ólķkum kenningum śt frį hugmyndum fólks um lestrarnįm. Annars vegar er talaš um samtengjandi (syntetiske) ašferšir og hins vegar eru sundurgreinandi (analytiske) ašferšir. (BJ.1975:[1]). Munurinn į ašferšunum felst ķ nöfnum žeirra. Samtengjandi kennsluašferšir byggja į žvķ aš nemandinn tengi saman hinar smęstu einingar, bókstafi eša hljóš og myndi śr žeim stęrri einingar, orš og setningar. En sundurgreinandi ašferšir fara frį setningum, sögum eša oršum til smęstu eininganna stafanna og hljóšanna.

Kennsluašferšir

Ķ skólum nśtķmans byggir lestrarkennsla yfirleitt į bįšum geršum lestrarašferšanna og er žį unniš śt frį žvķ sem kallaš er heildstęš ķslenskukennsla, žar sem mįliš er ekki bśtaš nišur ķ mįlfręši, lestur, bókmenntir, ritun ... heldur allir žęttir fléttašir saman. (Ašalnįmskrį grunnskóla, ķslenska. 1999:9). Um leiš er leitast viš aš taka tillit til ólķkra nįmsašferša nemenda žvķ eins og fram kemur ķ Ašalnįmskrįnni ...ólķkir nemendur eiga aš fį višfangsefni eftir žvķ sem žroski, hęfni og įhugamįl leyfa. (Ašalnįmskrį grunnskóla, ķslenska. 1999:6) žaš mį segja aš raušur žrįšur ķ nżrri ašalnįmskrį grunnskóla sé aš allir eiga rétt į aš fį kennslu viš sitt hęfi.

Žaš er engin einhlķt regla um žaš hvenęr eigi aš kenna börnum aš lesa. Börn sem sżna lestri įhuga eiga skiliš aš stutt sé viš žann įhuga og żtt undir hann sama hvaš žau eru gömul. Žaš hefur lengi veriš žjóšsaga aš börn sem komi lęs ķ skóla komi til meš aš fyllast slķkum skólaleiša strax į fyrsta nįmsįri aš nįmiš verši žeim aldrei bęrilegt eftir žaš. Ķ ljósi žess aš stefnt er aš žvķ aš allir nemendur fįi kennslu viš sitt hęfi žį gildir žaš sama um lęsa nemendur og ólęsa. Aš žvķ ber lķka aš gęta aš lestrarferlinu lżkur engan vegin viš žaš aš börn geti stautaš sig gegnum eša lesiš greišlega bók įn mynda. Alltaf žegar viš lesum erum viš aš žjįlfa lesturinn, skilning į mismunandi bókmenntaformi og mismunandi lestrarašferšum sem višeigandi eru hverju sinni. Öll börn sem koma ķ skóla fį strax į fyrsta nįmsįri heilmikla žjįlfun ķ lestri hvar sem žau eru stödd sjįlf auk žess sem skriftarkennsla fléttast nś inn ķ lestrarkennsluna, žó aš flest börnin žekki hljóš stafanna er afar óalgengt aš žau hafi tileinkaš sér réttan rithįtt stórra og lķtilla stafa įšur en žau byrja ķ skóla.

Undanfarin įr hefur komiš śt mikiš af bókum sem ekki eru skólabękur en ętlašar börnum sem eru aš byrja aš sżna lestri įhuga og eru um leiš hvatning til foreldra um aš styšja barn sitt į fyrstu skrefum lestrarnįmsins. Um er aš ręša nokkurs konar lestrarkennslubękur hugsašar fyrir leikskóla eša heimili. Žaš er gott og hvetur til žess aš börnin fįi aš njóta žess aš lęra aš lesa heima hjį sér staf fyrir staf. Gleymum žvķ ekki aš ķ hvert sinn sem bók er opnuš til žess aš lesa fyrir barn erum viš ekki bara aš žjįlfa okkar eigin lestur heldur lķka lestur barnsins alveg sama hvar žaš er statt ķ lestrarferlinu. Žaš mį žvķ segja aš į fyrstu skrefum lestrarnįmsins eru allar bękur lestrarbękur. (hér veršur tengill į bókalista Barnung ).

Žó aš hugmyndir manna um lestrarnįm og lestrarkennslu verši sjįlfsagt aldrei skżrar og seint verši hęgt aš vita hvaš megi gera til žess aš koma alveg ķ veg fyrir lestraröršugleika, žį er žaš ljóst aš stušningur foreldra viš lestrarnįm skiptir miklu mįli. Lestrarnįmiš byggir į oršaforša barnanna, hann hefur barniš veriš lengi aš tileinka sér. Mörg börn lęra hjįlparlaust aš lesa en žau eru miklu fleiri sem žurfa viš žaš mikinn stušning, foreldrar eru mikilvęgasti hlekkurinn ķ stušningskešju barns. Ef foreldrar hafa įhyggjur af lestrarnįmi barna sinna ęttu žeir óhikaš aš hafa samband viš kennara barnsins eša sérkennara skólans og ręša mįlin. Žannig er hęgt aš mynda gott stušningsnet viš lestrarnįm barns og styšja žaš eftir bestu getu ķ žvķ flókna ferli sem felst ķ lestrarnįmi.

Heimildir

Ašalnįmskrį grunnskóla, ķslenska. 1999. Reykjavķk, Menntamįlarįšuneytiš. Žóra Kristinsdóttir. 2000.

Aš lesa list er góš, lestrarbókin okkar. Reykjavķk, Rannsóknarstofnun KHĶ: 185-198.

Lestur – mįl. 1987. Reykjavķk, Rannsóknarstofnun KHĶ.

Ragnheišur Gestsdóttir, Ragnheišur Hermannsdóttir. Žaš er leikur aš lęra, kennarahandbók. Reykjavķk, Nįmsgagnastofnun.

Björgvin Jósteinsson, Helga Magnśsdóttir, Žóra Kristinsdóttir. Viš lesum, lestrarbók A, kennsluleišbeiningar. 1975. Rķkisśtgįfa nįmsbóka.

Įhugaveršur vefur um lestraröršugleika

http://www.ldonline.org/

Bókalistar BarnUng

http://barnung.khi.is/safn/listar/bokalist.htm

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Lestrarferli

Talaš er um fimm stig ķ lestrarferlinu (ŽG: 2000, 185-198) leišinni frį žvķ aš vera stautandi til žess aš vera fluglęs. Ķ umręšunni um lestrarferliš er unniš śt frį žvķ aš barn fęšist inn ķ samfélag sem byggir į lęsi. Samfélag meš ritušum skilabošum um allt og barnabókum sem eru framleiddar jafnvel fyrir svo ung börn aš žeim er óhętt aš naga žęr og taka žęr meš sér ķ baš. Lestrarferliš hefst strax žegar barniš fęr aš upplifa stundir meš bók, jafnvel bara žaš aš vera nęrri foreldrum sķnum aš lesa dagblaš eša nįmsbók. Fyrsta stigiš ķ lestrarferlinu er kallaš undirbśningsstig (emergent reading) (ŽG: 2000,187). Į žessu fyrsta stigi įttar barniš sig į žvķ aš lestur er til, śr bók er hęgt aš fį sögu og jafnvel notalega stund, bękur eru ekki bara til žess aš byggja śr og baša sig meš. Flest börn hafa lokiš žessu stigi lestrarferlisins įšur en žau byrja ķ skóla.

Į öšru stigi ferlisins fara börnin aš įtta sig į žvķ hvernig lestur virkar, žau žekkja įkvešin orš og geta lesiš žau, kynnast bókstöfunum og žvķ hvernig hęgt er aš tengja hljóš žeirra og mynda orš. Žetta stig er kallaš lestrarbyrjun (initial reading). Į žessu stigi er lestur spennandi, börnunum finnst žau nįnast göldrótt žegar žau hljóša sig fram śr einstökum oršum og įtta sig į žvķ aš žau hafa merkingu. Börn sem eiga gott meš aš lęra aš lesa fara hratt gegnum žetta stig og upplifa žaš sem töfrandi tķma. Į sama hįtt getur žaš snśist upp ķ andhverfu sķna hjį krökkum sem žurfa mikinn stušning viš lestrarnįm og eru lengi į žessu stigi lesturs.

Žrišja stig lestrarferlisins hefur veriš nefnt breytingaskeiš/ umskiptastig (transitional) , į žessu stigi veršur lesturinn smįm saman sjįlfvirkur. Mjög mikilvęgt er aš börn fįi hęfilega žungan texta til žess aš vinna meš žegar žau eru į žessu stigi lestursins. Į mešan lesturinn er ekki oršinn fullkomlega sjįlfvirkur fer mikil orka ķ žaš aš tengja saman stafina og fį śr žeim orš meš merkingu. Į žessu stigi lestrarnįmsins er mikilvęgt aš styšja vel viš börnin og gęta žess aš bera žeim nóg aš spennandi efni sem žau rįša viš aš lesa. Žar skipta bęši kennarar og foreldrar mįli. Žaš er mikiš til af barnabókum meš léttum og litlum texta sem hęgt er aš nįlgast į bókasafninu auk žess sem innkaupamišar og rituš skilaboš geta hjįlpaš til viš lestraržróunina.

Į fjórša stigi lestraržróunarinnar hafa börnin nįš undirstöšutökum į lestri og eru farin aš žekkja aftur heil orš žegar žau lesa. Žau lesa žvķ ekki lengur staf fyrir staf heldur geta einbeitt sér aš efninu og aš žvķ aš lesa į blębrigšarķkan hįtt. Fjórša stigiš er žvķ nefnt undirstöšulestur eša (basic literacy). Žegar lesandi hefur nįš žessu stigi lesturs eru varla lķkur į aš honum fari aftur ķ lestri. Lestrarkennslu er aš mestu lokiš en įhersla lögš į aš lesandinn lesi sem fjölbreyttustu geršir texta svo hann geti įttaš sig į mismunandi lestralagi sem hęfir hverri textagerš.

Lokastigi lestrarferlisins lżkur aldrei. Žar er um aš ręša fįgunarstig (refinement) žar sem lesandinn žjįlfar įfram og fįgar alla žętti lestursins og veršur sķfellt fęrari um aš lesa į fjölbreytilegri mįta og ķ samręmi viš textann sem hann er aš lesa.

Heimildir

Žóra Kristinsdóttir. 2000. Aš lesa list er góš, lestrarbókin okkar. Reykjavķk, Rannsóknarstofnun KHĶ: 185-198.

Til baka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Heildstęš ķslenskukennsla

Žaš er leikur aš lęra er lestrarkennsluefni eftir Ragnheiši Gestsdóttur og Ragnheiši Hermannsdóttur sem kom fyrst śt įriš 1995. Ķ kennarahandbók meš efninu kemur fram aš žaš er samiš meš hlišsjón af žvķ aš kennarinn felli allar lestrarkennsluašferšir aš heildstęšum vinnubrögšum og aš nįmiš og kennslan verši sem fjölbreytilegust. (RG.1995:V). Žessi stefna hefur veriš ķ mótun ķ mörg įr og strax įriš 1975 kemur fram ķ kennsluleišbeiningum meš lestrarbókinni Viš lesum A aš įstęša sé til žess aš reyna aš flétta meira saman lestrarkennsluašferširnar en žegar er gert.

Sundurgreinandi ašferšir falla mjög vel aš heildstęšum kennsluhįttum. LTG eša Läsning på talets grund er lestrarkennslušferš sem fyrst var kynnt ķ Svķžjóš og er mjög lżsandi fyrir sundurgreinandi lestrarkennslu. Hśn byggir į žvķ aš börnin upplifi eitthvaš saman, t.d. vettvangsferš, śtbśi ķ sameiningu sögu um feršina og leiti svo ķ sögunni aš setningum, oršum og loks įkvešnum stöfum. Žegar komiš er aš stafnum leira börnin stafinn og vinna meš śtlit hans į marga vegu, ęfa sig aš skrifa stafinn og mįla hann.

Heimildir

Bryndķs Gunnarsdóttir. 1988. Žetta er, Skżrsla um LTG-lestrarkennslu ķ Ęfinga- og tilraunaskóla KHĶ veturna 1980-1984. Reykjavķk, KHĶ.

Til baka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Samtengjandi ašferšir

Dęmi um samtengjandi ašferšir eru stafaašferšin sem stundum er nefnd bandprjónsašferšin og er žį vķsaš til bandprjónsins sem konur notušu gjarnan ķ fyrri tķš žegar žęr studdu börn viš lestrarnįm. Ašferšin byggir į žvķ aš nemendurnir lęri aš žekkja stafina, nöfn žeirra og svo śt frį žeim hljóšin. Nemandinn stafar sig ķ gegnum oršin A-p-i, api. Stafrófskverin gömlu byggšu į žessari ašferš sem reyndist vel viš aš gera stóran hluta žjóšarinnar lęsa.

Hljóšaašferšin byggir į žvķ aš börnin lęri hljóš stafanna umfram eša samhliša nöfnum stafanna og lęri svo smįm saman aš tengja hljóšin saman ķ orš. Žessi kennsluašferš byggir į žvķ aš kennarinn tekur fyrir einn įkvešinn staf ķ einu, segir krökkunum hljóšsögu (saga žar sem sama hljóšiš kemur mjög oft fyrir) ķ tengslum viš stafinn, og börnin vinna verkefni og śtbśa jafnvel föndur til žess aš minna žau į samhengiš milli stafsins og hljóšsins. Stafirnir eru kenndir ķ įkvešinni röš til žess aš sem fyrst megi mynda orš śr žeim stöfum sem börnin eru bśin aš lęra. Žį er ekki talaš um aš börnin stafi sig gegnum oršin heldur hljóši sig gegnum žau.

Til baka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Lestrarbękur

Ķ skólanum er bęši stušst viš eiginlegar lestrarkennslubękur žar sem tekinn er fyrir einn stafur ķ einu og hljóš hans og rithįttur ęfšur, krakkarnir leita eftir oršum sem hafa stafinn aš geyma śtbśa sögur og teikna myndir. Hvernig sś vinna fer fram mótast af žeirri stefnu ķ lestrarkennslu sem rķkir ķ hverjum skóla. Žaš er leikur aš lęra eftir Ragnheiši Gestsdóttur og Ragnheiši Hermannsdóttur er sś grunnbók sem notuš er ķ flestum grunnskólum ķ dag, en sś bók byggir į heildstęšum vinnubrögšum. Samhliša grunnbókinni sem žį er notuš til grundvallar ķ kennslunni inni ķ bekknum eru notašar heimalestrarbękur. Žaš eru žį bękur sem börnin taka meš sér heim til žjįlfunnar.

Hjį Nįmsgagnastofnun http://www.namsgagnastofnun.is/ hafa komiš śt į undanförnum įrum nokkrir bókaflokkar léttlestrarbóka eša bóka sem hugsašar eru sérstaklega til žjįlfunar į lestri įšur en börnin eru oršin fluglęs. Žęr bękur eru ólķkar venjulegum barnabókum meš knöppum texta aš žvķ leiti aš höfundar eru mešvitašir um aš bękurnar eru ętlašar til žjįlfunnar. Įkvešin hljóšasamsetning gęti t.d. veriš rauši žrįšurinn ķ hverri bók eins og gildir ķ bókaflokknum Listin aš lesa og skrifa, eftir Arnheiši Borg og Rannveigu Löve. Fyrsta bókin ķ žessum flokki er Sķsķ og Lóló, sem margir foreldrar kannast eflaust viš frį börnum sķnum. Ķ bókaflokknum um Dśbba dśfu eftir Bryndķsi Gunnarsdóttur eru nż orš į hverri sķšu kynnt sérstaklega og gert rįš fyrir aš žau séu skrįš ķ žar til gert oršasafn barnanna. Nżr bókaflokkur įtta bóka sem sérstaklega eiga aš ęfa samhljóšasambönd er aš koma śt. Kristķn Steinsdóttir er höfundur efnis og Kristķn Ragna Gunnarsdóttir gerir myndirnar.

Eins og sjį mį eru flokkar léttlestrarbóka ólķkir og ekki óalgengt aš fyrsta bókin ķ hverjum flokki sé töluvert aušlesnari en sś sķšasta. Žess vegna blanda kennarar gjarnan bókaflokkunum saman žannig aš börnin fį ekki heilan bókaflokk ķ röš meš sér heim heldur öllu hręrt saman. Žaš er mikilvęgt aš börnin taki ekki of erfišar bękur meš sér heim og sérstaklega žegar börnin eru farin aš velja sér sjįlf heimalestrarbękur af bókasafninu er mikilvęgt aš foreldrar hafi vakandi auga meš žvķ aš barniš rįši viš bókina sem žaš er aš lesa. Ef bókin er of žung gęti veriš rįšlegt aš lesa hana meš barninu, t.d. meš žvķ aš lesa til skiptis barniš les eina lķnu og svo hinn fulloršni žaš sem eftir er af sķšunni. Ręša viš barniš um efni kaflanna įšur en žaš les sjįlft eša lesa upphįtt ķ kór meš barninu. Žegar barniš fer aftur meš bókina ķ skólann er mikilvęgt aš kennarinn fįi į einn eša annan hįtt skilaboš meš barninu um aš bókin hafi veriš ķ žyngra lagi.

Margir fluglęsir krakkar vilja gjarnan lesa allt sem hinir fara ķ gegnum žó aš žaš sé jafnvel full létt lesning aš mati margra fulloršinna. Ķ raun er engin lestraręfing of létt ef barniš hefur įnęgju af lestrinum. Ef barniš kemur aftur į móti heim meš lestur sem reynist žvķ mjög léttur og žaš hefur enga įnęgju af lestrinum er į sama hįtt įstęša til žess aš lįta kennarann vita.

Til baka